Hrvatska

Opis i geografski položaj
Smještena na jugoistoku Europe, na sjecištu velikih kultura i civilizacija, kao i različitih geografskih i klimatskih regija, Hrvatska je europska oaza kulture i prirodne raznolikosti.
Ljepota i bogatstvo Hrvatske su u njenoj različitosti koja se očituje u činjenici da na relativno maloj površini, nailazimo na čitavo bogatstvo različitih kultura, mentaliteta i dijalekta, klime, životnog stila, kuhinje, kulturnih i povijesnih ostataka.
Slogani koji najbolje opisuju mladu i samostalnu državu Hrvatsku, no, ipak, zemlju izrazito duge povijesti, bogate tradicije, multikulturalnosti, očuvanih prirodnih ljepota i kristalno čistog i plavog mora su: „Zemlja tisuću otoka“ ili „Mediteran kakav je nekad bio“.

Klima
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.

Prirodna raznolikost
Prirodna raznolikost Hrvatske ogleda se u  jezerima i brežuljcima u kontinentalnom dijelu Panonske nizine središnje Hrvatske i Slavonije, preko pošumljenih planina u Lici i Gorskom Kotaru koji spadaju u planinski masiv Dinaride, do razvedene obale i mnoštva otoka na obali Jadranskoga mora u predjelu Istre, Sjevernog Primorja i Dalmacije.
Hrvatska je najbolje ekološki očuvano područje u Europi sa najčišćim morem i najvećim brojem nacionalnih parkova i parkova prirode u odnosu na veličinu teritorija.
Od ukupno 8 nacionalnih parkova na prostoru Hrvatske, zasigurno je najpoznatiji nacionalni park Plitvička jezera koji je upisan u UNESCO-v popis svjetske baštine.

Povijesni pregled i kulturno bogatstvo
Hrvati su narod koji je doselio na današnje područje Hrvatske tijekom VII. stoljeća. Tu povijesnu činjenicu opisuje poznata hrvatska pjesma koja slikovito kaže „od stoljeća VII. tu Hrvatski dišu“. Bogata kulturna baština odraz je burne povijesti na ovim prostorima kroz smjenjivanje različitih društvenih uređenja i vladavinu susjednih država. Hrvatska je svjetskoj baštini uz bogatstvo spomenika, umjetničkih i znanstvenih djela podarila i mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika. U UNESCO-v popis svjetske baštine uvršteni su: Eufrazijeva bazilika u Poreču, Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi Dubrovnik i Trogir, katedrala u Šibeniku.
U obalnom dijelu Hrvatske očituje se ostavština mediteranske kulture, brojni antički spomenici, spomenici rimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka, romanička sakralna baština i očuvane mediteranske urbane cjeline.
Kontinentalna Hrvatska, kao dio srednje-europskog kulturnog kruga, ističe se brojnim pretpovijesnim nalazima svjetskog značenja, starim gradovima, utvrdama i dvorcima kasnog srednjeg vijeka te kulturnim spomenicima i arhitekturom iz razdoblja baroka.

Hrvatska kuhinja
Hrvatska tradicionalna kuhinja temelji se na slavenskoj kuhinji s utjecajima iz susjednih zemalja.
Jela u unutrašnjosti temelje se na proizvodima kao što su meso, mahunarke i žitarice i najčešće su srednjoeuropskog okusa.
U priobalju se najviše upotrebljavaju riba, morski plodovi i povrće te prevladavaju mediteranski i talijanski okusi.
Važan dio tradicionalne kuhinje čine jela koja se pripremaju za razne praznike i posebne prigode (vjenčanja, krštenja, doba žetve, berba grožđa) te za vjerske blagdane (Božić, Uskrs..).

Najpoznatije hrvatske delicije
Dalmatinski ili istarski pršut i paški ili istarski sir – posebno obrađena i sušena šunka već ovisno o regijama Hrvatske, te ovčji sir s različitih geografskih područja
Kamenice – najpoznatije su iz Limskog kanala ili Stona
Riba i morski plodovi na žaru – u priobalju su vrlo kvalitetni (brancin, orada, list, grgeč, zubatac, lignje, škampi, dagnje, rakovi i jastozi)
Maneštra – od mahunarki i povrća tipična je za istarsko područje
Pašticada – je polako kuhani gulaš
Rožata – je tipičan dalmatinski desert od karamela i gorkog likera
Fiš-paprikaš – je gulaš od svježe slatkovodne ribe začinjen crvenom paprikom
Kulen – je ljuta, začinjena slavonska kobasica
Štrukli – su domaći, pečeni, komadi tijesta punjeni sirom
Zagorska štrudla – je savijača od lisnatoga tijesta punjena sirom, jabukama ili orasima
Palačinke – najpoznatiji desert u Hrvatskoj

Zanimljivosti
Kravata – Hrvatska je domovina kravate
Licitarsko srce – Hrvatski suvenir koji darivanjem označava  prenošenje topline i ljubavi hrvatskog naroda
Lavanda - Ekološki proizvedena lavanda svrstava se među kvalitetnije na Mediteranu
Vučedolska golubica - Predstavlja najslavniji pojedinačni arheološki nalaz iz Hrvatske iz Vučedola kraj Vukovara iznimne ljepote i vješte izrade
Paški sir – ima specifične arome čija posebnost leži u njegovoj tvrdoći i slanosti
Paška čipka - ručno izrađen ukrasni predmet s otoka Paga šivan iglom i tankim koncem

Osnovni podaci
Broj stanovnika/napučenost	4.447.000
Površina	56.542 km2
Gustoća naseljenosti	83 ppl/km2
Državno uređenje	Višestranačka parlamentarna republika
Vjeroispovijest	kršćanstvo (89,7% rimokatolici), srpska ortodoksna crkva (2,9%), muslimani (2,1%), ateisti (2,1%), ne vjeruju (3,7%)
Glavni grad	Zagreb
Valuta	Kuna (1kn=100 lipa)
Službeni jezik	Hrvatski
Dužina morske obale	5835 km
Broj otoka	1185
Klima	Unutrašnjost - kontinentalna klima (siječanj -2°C do 0°C, kolovoz oko 20°C) Planinski dio – najviši vrhunci (siječanj niže od -2°C, kolovoz oko 12°) Primorje – mediteranska klima (siječanj 5°C do 9°C, kolovoz 22°C do 25°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C)